1 Corinthians 10

Wandoqi kin god yumbui nyamb piram kin wu wand

1Muq nge mand, nungoqi yumbo ren ei nei wamb ningg kari. Te pugri asi beghi koku ni Moses nde dobu ruru kin tende puayi ni buagi ane wuye quari nambu nyinge rire, di gherim ambo kin pe tende yuwonne opu gri ruso riwo. 2Ni wuye quari nambu nyinge rire di gherim ambo pe opu gri ruso riwo kin te ningg ni buagi ane Moses nde dobu ruru ye te kin ningg wuye map kin pugri. 3Ni buagi ane mir irene God ningg Ququ neny kin te riq, 4di wuye irene God ningg Ququ neny kin te riq. Te pugri ni wuye te ququ kin wet pe gri kuyi kin te riq, di wet te ni ane ruso. Di wet te Kraist nikinne. 5Pudi God ni beghi koku nganye buagi umbo ker nuany di ni qi wute segi ye pe tende riti.

6Yumbui ren puq nen kin te beghi buqod di nei pateri ningg puq nen. Te ei beghi, beghi koku kin pugri yumbo ur brequ nganye kin te puq pen yawo guregu segi. 7Nungoqi ni kin ninge god wandoqi kin yumbui nyamb riram kin pugri god wandoqi kin yumbui nyamb wuram wayequ. Wand ren kin te ur pu rise, “Wute ni irepe ris di mir rind di wuye riq pre muq quayi nyumbueg ane rise kin yumbo ur brequ rind.”

[Kis 32:6]

8Beghi ni kin ninge puq ren kin pugri quayi nyumbueg ane pase kin yumbo ur brequ bad wayequ. Ni puq ren di nginy iri ningg wute 23 tausen pela pu riti. 9Beghi Yumbui tuqui paip wayequ. Ni kin ninge puq ren di ghati rit riti. 10Di nungoqi ni kin ninge minyang rind kin pugri minyang wand wayequ. Ni puq ren di angelo wute unje nap kin ni nambui riti.

11Yumbo buagi ninde puq ren kin ren te beghi buqod di wune bab, di buk pe ur mand ei beghi buqod di nei pateri. Te pugri beghi God ni yumbo buagi omo nawo kin ngeri tende tumone pas. 12Pugri bu wuti iri nari ni gre pu yenu te ni yeng nawo yuwon ei ni ir naghe segi. 13Yumbo nungoqi puamb ruauq kin te yumbo pripri wute buagi puamb ruany kin tene. Pudi God ni yumbo puq nen puq nand kin te puq nen ye. Ni nungoqi rar nundoqu puamb muauq ei nungoqi yequ tuqui segi ye. Ni nungoqi puamb muauq kin tende puayi God nungoqi ghav nunduq wu wase wo kin ngim rise ye. Te ei yumbo te nungoqi nyinge ruauq waghe segi.

Beghi God di god wandoqi kin anene yumbui nyamb piram wayequ

14Pugri bu muq nge mand nge quan nganye yawo kirauq righe ye, nungoqi god wandoqi kin yumbui nyamb wuram kin yumbo ur te puaq wand. 15Nge nungoqi nde wand simbe gad kin te wute nei yuwon kin rise ye ni kin pugri simbe guduq. Nungoqi nonne nge wand simbe gad kin ren ir wawo. 16Beghi Yumbui ni kap beghi pitaqwi kin tende pe beghi yuwon nuangu ye te ningg Yumbui chumbuai bidig pre di kap te pitaqwi. Di kap tende pe wuye pe kin te ningg beghi Kraist ningg yavi pe beghi ni ane umbo irene pas. Di bret bir puaq paq kin te ningg beghi Kraist ane ghimbi irene. 17Bret puayi te irene di wutamu nganye buagi. Pudi buagi ane bret puayi te irene pitaqwi. Pugri bu beghi buagi ane ghimbi irene.

18Nungoqi wute Israel kin nei wumbiny. Wute umo God meng ningg mambui kin cham te me ye te ningg ni alta te kin pe God ane irepe mas. 19Nge puq gad kin te nungoqi god wandoqi kin umo wem kin te ghav rind segi. Te pugri god wandoqi kin ni ghav mand segi. 20Wute Juda segi kin ni umo mambui god wandoqi kin mem kin te ququ brequ bu mem, God segi. Di nungoqi ququ brequ ane irepe was nge yambu kari. 21Te pugri nungoqi Yumbui ningg kap pe wuye we di ququ brequ mingg kap pe anene wuye we tuqui segi. Nungoqi Yumbui ningg tebol pe mir wateri di ququ brequ mingg tebol pe anene mir wateri tuqui segi. 22Beghi puq pen di Yumbui ni te kin ningg ker nawo segi ye bri? Yumbui ni gre quan nganye rise di beghi segi.

Beghi pughe gri yuwon pu pas kin wand

23Wute ninge mari, “Beghi yumbo buagi te segine puq pen ye.” Te nganye, pudi yumbo te buagi ane oghi segi. Ni mari, “Beghi yumbo buagi te segine puq pen.” Pudi ni buagi ane ghav rind segi. 24Nungoqi nonne yumbo puq wen yawo kureuq kin tene nei pe wawo ris wayequ. Nungoqi yumbo puq wen di wute aye gre weny kin te anene ei nei pe wawo ris.

25Umo puch buagi maket pe ris kin te segine wong wand we. Nei isis nungoqi nde umbo pe ruwi di pengu wand wayequ. 26Te pugri God ningg wand buk pe vise kin taq pugri, “Qi di yumbo buagi qi pe rise kin te Yumbui nikin te.”

[Sng 24:1]

27Muq wuti Yumbui nei nimbig segi ye iri ni nu ngam niraw ghondo ei tequ mir wand ningg di nu kuo tequ mir wand, te nu ni mir buagi nawo ris kin te ye. Nei isis nunde umbo pe ruwi di pengu ghand wayequ. 28Pudi wuti iri nu simbe nunduw nari, “Umo wen god mem kin cham,” te muqdi nu mir te ye wayequ. Nu mir te ye segi kin puate te: wuti te nu simbe nunduw di ninde umbo pe nei namb kin te ningg bu nu ye wayequ. 29Te nunon nei segi, pudi wuti aye te ni nei. Te pugri wuti aye ninde umbo pe pughe gri nei namb ye te ningg ni nge yumbo segine ke ye te ningg segi puq nand tuqui segi. 30Nge Yumbui chumbuai gidig pre di mir te ke. Pugri bu wuti iri ni nge mir Yumbui chumbuai gidig pre ke kin te ningg nge wand brequ nindigh tuqui segi.

31Nungoqi mir we o wuye we o yumbo aye pughe kin puq wen kin te nungoqi God nyamb yumbui weng ningg ei puq wen. 32Nungoqi yuwonne was ei wute Juda kin, Grik kin o wute God te wute Jisas nei rimbig kin ni nungoqi ningg ir righe di yumbo ur brequ rind segi. 33Nungoqi nge puq ken kin pugrine ei puq wen. Nge yumbo buagi puq ken kin te wute buagi chumbuai rind ningg puq ken. Te pugri nge yumbo nge ghav rindigh kin te ningg kari puq ken segi. Nge wute buagi ghav gidiny ei God mune nate ruwi.

Copyright information for KMS